Da li je Danska dijeta najgora dijeta koju možete probati?

Da li je Danska dijeta najgora dijeta koju možete probati?

Danska dijeta je veoma strog režim ishrane i smatra se jednom od najgorih. Želite drastične rezultate na svom telu? Evo kako ona to može da vam pruži. 

Znate li šta je danska dijeta?

Ova dijeta pominje se još i pod nazivom Kopenhagen dijeta ili danska bolnička dijeta. Njen program povezuje se sa Danskom kraljevskom bolnicom, mada ta veza nikada i nigde nije dokazana. Ovaj program ishrane se smatra veoma strogim, ali obećava sjajne rezultate – 5 do 10 kilograma za 13 dana. To je  sjajan rezultat za ovako kratko vreme, zar ne?  Neretko ćete naići na tvrdnje da će ova dijeta za 13 dana dati još drastičnije rezultate i da možete da izgubite čak i do 20 kilograma. Ipak, ovakvi rezulatati za ovako kratko vreme su malo verovatni čak i po cenu toga da ne jedete ništa.

Kako danska ishrana deluje na organizam?

Pristalice ove dijete tvrde da ona ima za cilj da trajno promeni metabolizam, a da su rezultati toliko dobri da se kilogrami neće vratiti naredne 2 godine. Danska bolnička dijeta je niskokalorična dijeta. Prateći njen program vi dnevno unosite samo 600 kalorija. U tome leži tajna njena efikasnosti, jer znamo da manji broj unetih kalorija znači i gubljenje kilograma.

To što je dijeta efikasna, ne treba u isto vreme da znači da je ona dobra. Zapravo, ovako strog režim ishrane nije poželjan ukoliko niste pod nadzorom lekara.

Danska dijeta 13 dana i njena pravila

Sigurno se pitate šta je to toliko drastično u ovoj dijeti. Tu su pre svega stroga pravila.

Pravila danske dijete koja morate poštovati:

 

  • Možete imati samo tri obroka dnevno, poželjno uvek u isto vreme. Doručak treba da bude pre 9 ujutru,ručak i zmeđu 12 i 14 časova, a večera između 17 i 18 časova.
  • Svaki od 13 dana dijete ima tačno propisane namirnice i količine od kojih ne smete odstupati.
  • Morate da pijete 2 litra vode dnevno.
  • Nema korišćenja soli ni začina.
  • Nema varanja ni kršenja pravila. Ma koliko da ste gladni, nema grickalica, užina pa čak ni žvake. Ne smete piti alkohol tokom ovog programa. Ukoliko podlegnete iskušenju, odustanite od dijete. Rezultati nisu zagarantovani. Možete je probati ponovo tek posle 3 meseca.
  • Dijeta traje 13 dana. Ni dan više, ni dan manje.
  • Ne smete ponoviti dijetu pre nego što prođe period od dve godine.
  • Dijeta nije namenjena deci, tinejdžerima, trudnicama, dojiljama već samo potpuno zdravim osobama koje imaju višak kilograma.

Sve ovo i nije tako strašno dok ne pogledate jelovnik danske dijete detaljno. On uključuje veoma ograničen broj namirnica i vrlo male količine hrane.

Veoma je verovatno da će danska dijeta 13 dana da vas drži gladnim.

Jedini dozvoljeni način da prevarite glad jeste da popijete čašu vode.

Pravila ove dijete takođe podrazumevaju da jedete samo 3 obroka dnevno, bez užine. Ipak, veliki problem je što vrlo često prvi jutarnji obrok uopšte i nije obrok . To je samo šoljica kafe ili čaja, i kockica šećera. To je nedovoljno da vam da energiju za ostatak dana. Osim toga, ostali obroci su jako slabi.  Tu leži razlog zbog čega je jako teško ispoštovati pravila koja podrazumeva ova bolnička dijeta .

Danska dijeta garantuje dobre rezultate koji dugo traju, ali ne garantuje da ćete se rešiti celulita. Jelena je otkrila kako da reši i ovaj problem. Njen celulit nestao je na prirodan način, a ona je prezadovoljna svojim izgledom. Njeno iskustvo pročitajte na ovom linku: https://minutzamene.com/moj-celulit-je-nestao-na-ovaj-nacin/

Danska dijeta – jelovnik

Svaka dijeta ima svoj jelovnik po kojem je posebna i po kojem se izdvaja od drugih dijeta.

danska dijeta jelovnikJelovnik danske dijete je jako strog. Svaki dan je jasno određen, ima konkretne namirnice koje možete jesti  i  mora se striktno poštovati.

Danska dijeta 13 dana – doručak:

 

  1. dan – šoljica kafe i kocka šećera
  2. dan – šoljica kafe i kocka šećera
  3. dan – šoljica kafe,  kocka šećera i jedan komad prepečenog tost hleba
  4. dan – šoljica kafe,  kocka šećera i jedan komad prepečenog tost hleba
  5. dan – sveža izrendana šargarepa sa sokom od limuna
  6. dan – šoljica kafe,  kocka šećera i jedan komad prepečenog tost hleba
  7. dan -šoljica čaja
  8. dan – šoljica kafe,  kocka šećera i jedan komad prepečenog tost hleba
  9. dan – šoljica kafe i kocka šećera
  10. dan – šoljica kafe,  kocka šećera i jedan komad prepečenog tost hleba
  11. dan – šoljica kafe,  kocka šećera i jedan komad prepečenog tost hleba
  12. dan – sveža izrendana šargarepa sa sokom od limuna
  13. dan -šoljica kafe,  kocka šećera i jedan komad prepečenog tost hleba

Danska dijeta 13 dana – ručak:

 

  1. dan – 2 kuvana jaja, 200g kuvanog spanaća, jedan paradajz
  2. dan – čaša jogurta i kolut šunke
  3. dan – 2 kuvana jaja, kolut šunke, danska salata
  4. dan – čaša jogurta i sok od sveže ceđene pomorandže ( ne više od litar)
  5. dan – 200g barene ribe, prelivene sa malo limuna i malo istopljenog maslaca
  6. dan – izrendana sveža šargarepa i 2 kuvana jaja
  7. dan – bez ručka
  8. dan – 2 kuvana jaja, kolut šunke, danska salata
  9. dan – čaša jogurta i nekoliko kolutova šunke
  10. dan – 2 kuvana jaja, kolut šunke, danska salata
  11. dan – čaša jogurta i sok od sveže ceđene pomorandže ( ne više od litar)
  12. dan – 200g barene ribe, prelivene sa malo limuna i malo istopljenog maslaca
  13. dan – izrendana sveža šargarepa i 2 kuvana jaja

Danska dijeta 13 dana – večera:

 

  1. dan – šnicla od nemasnog mesa (200g) i danska salata
  2. dan – šnicla od nemasnog mesa (200g) i danska salata
  3. dan – jedan bareni celer uz jedan paradajz i bilo koji komad voća
  4. dan – 25g nemasnog sira, kuvano jaja i jedna rendana šargarepa
  5. dan – šnicla od nemasnog mesa (200g) ,danska salata i bareni celer
  6. dan – danska salata i pečeno pileće meso bez kožice
  7. dan – pečeni jagnjeći kotlet i bilo koji komad voća
  8. dan – jedan bareni celer uz jedan paradajz i bilo koji komad voća
  9. dan – svinjska šnicla bez masti (300g) i danska salata
  10. dan – jedan bareni celer uz jedan paradajz i bilo koji komad voća
  11. dan – 25g nemasnog sira, kuvano jaja i jedna rendana šargarepa
  12. dan – šnicla od nemasnog mesa (200g) ,danska salata i bareni celer
  13. dan – danska salata i pečeno pileće meso bez kožice

Kao što možete videti, ukoliko se odlučite da ova bolnička dijeta bude vaš put do super-vitke linije, onda ćete uglavnom da jedete barena jaja, rendanu šargarepu, nemasno meso, malo spanaća, celer, poneki paradajz i voće po želji. Sedmi dan imate samo večeru i ceo dan ne jedete gotovo ništa. Kafu, po želji, možete zameniti sa čajem. Nezaobilazan sastojak jelovnika danske dijete je i danska salata koju za obrok možete pojesti u neograničenim količinama, ali ne i između obroka.

Kako se sprema danska salata?

Danska salata je čest obrok u ovom striktnom režimu ishrane i možete odmah da napravite veće količine ove salate koju ćete čuvati u frižideru, u kutiji sa zatvorenim poklopcem. Naravno, ne treba da preterujete sa količinama.

danska salata

Ukoliko želite da vaša salata zadrži svoje hranjive sastojke, ne treba da stoji danima u frižideru, pa nemojte da pravite zalihe za više od 3 dana.

Priprema danske salate je jednostavna. Potrebno je da očistite i sitno iseckate sledeće namirnice:

  • 1 praziluk
  • 1 kg šargarepe
  • 1 kg belog kupusa
  • dve paprike – jednu crvenu i jednu zelenu

Ova salata se prelije sa 1 dl ulja, malo sirćeta i začini se sa pola kašičice šećera i pola kašičice soli. To je ujedno sav začin koji koristite u dijeti.

Danska dijeta – iskustva

Sigurno se pitate kakva su iskustva sa danskom dijetom i da li je efikasna i delotvorna? Pa, imamo odgovor –  bolnička dijeta jeste efikasna i omogućava da, za relativno kratko vreme, skinete 5 -10 kilograma. Ovi  kilogrami ne bi trebalo da se vrate onda kada prekinete sa dijetom.

Danska dijeta obećava rezultate koji traju 2 godine.

Iskustva sa danskom dijetom govore i da je ona, uprkos tome što je brza, jako zahtevna i teška jer uključuje jako mali broj namirnica i  jako male količine hrane. Ona bukvalno šokira vaš organizam i prvenstveno utiče na gubljenje vode iz organizma i masnih naslaga. To je, kažu pristalice ove dijete, metabolički šok, od kojeg telo ne može da se oporavi dve godine. Kako pretpljeni šok ne bi bio još veći, jako je važno da namirnice i kalorije vraćate u vaš jelovnik postepeno. Naglo vraćanje na stari režim ishrane moglo bi loše da utiče na vaše zdravlje. U tom slučaju bi iskustvo sa danskom dijetom moglo da se opiše kao šokantno! A za tim nema potrebe.

Ukoliko imate  dovoljno karaktera da ispoštujete pravila koja zahteva ova bolnička dijeta, bez problema ćete voditi računa da vaša dalja ishrana bude umerena i zdrava.

Prednosti i mane danske dijete

Kada unosite u svoj organizam duplo manje kalorija nego što je potrebno za normalno funkcionisanje organizma, to može imati više mana nego prednosti. Kada je ova dijeta u pitanju, unos kalorija je tri puta manji od potrebnog.  Hraneći se na ovaj način vi unosite 600 kalorija dnevno, a čoveku koji vodi potpuno neaktivan život potrebno je najmanje 1800 kalorija. To će da dovede do mršavljenja, ali je isto tako verovatno da ćete biti gladni, iscrpljeni, malaksali, neraspoloženi.

Nedostatak kalorija u ovom programu ishrane praćen je i nedostatkom hranjivih materija. Hraneći se pretežno proteinskom hranom uz malo svežeg povrća i minimalne količine voća, nećete dobiti sve vitamine i minerale koji su potrebni organizmu, kao ni odgovarajuću količinu ugljenih hidrata. Samim tim nećete imati dovoljno energije za obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti, kao ni za obavljanje težeg fizičkog ali ni mentalnog posla.

Uz ovu dijetu se ne preporučuje fizička aktivnost. Iskustva sa danskom dijetom su pokazala da uz ovaj unos kalorija ne biste ni imali dovoljno energije za tako nešto.

Ova dijeta koristi autoritet Danske kraljevske bolnice, ali on nikada nije potvrđen od ove ustanove. Samim tim izaziva sumnju u njenu efikasnost. Ne postoji sumnja da će ona da pomogne da izgubite kilograme, ali postoji velika sumnja u njene posledice po zdravlje. Ova dijeta ohrabruje preskakanje obroka i ne preporučuje fizičku aktivnost, a pojedina pravila su možda i besmisleno stroga. Recimo, jedna žvaka bez šećera navodno može da  upropasti celu dijetu.

Sve to dovodi to toga da morate biti veoma obazrivi . Veoma je važno da pratite svoje stanje i prekinete sa dijetom ukoliko osetite veliku slabost, vrtoglavice, nesvestice i bilo kakve loše posledice. Posavetujte se sa lekarom i izaberite neku manje strogu dijetu.

Ukoliko ipak rešite da započnete ovu dijetu, možemo da izdvojimo i par prednosti ovog programa ishrane.

  • Unosom manje kalorija sigurno ćete smršati – dijeta je efikasna
  • Pravila treba da  poštujete samo 13 dana – dijeta je kratkotrajna
  • Rezultati će uticati na rad vašeg metabolizma i trajaće 2 godine – dijeta ima dugoročne rezultate

Saveti koji vam mogu pomoći da lakše pregurate dansku dijetu:

  • Nemojte pokušavati da vežbate tokom trajanja dijete
  • Započnite dijetu na proleće ili leto, kada su sveže namirnice pristupačnije
  • Započnite dijetu kada ste na godišnjem o odmoru i kada od vas niko ne očekuje mnogo fizičkog napora ni mentalnog angažovanja
  • Probajte da sebe okupirate nečim, bio to posao, hobi ili bilo šta slično, kako ne biste mislili o  hrani i kako ne biste prekršili pravila dijete.

Zašto je danska dijeta jedna od najgorih dijeta koje možete probati?

Ukoliko vam je jedini cilj da za kratko vreme izgubite dosta kilograma i spremni ste da se žrtvujete i da trpite zbog toga,  danska dijeta je prava stvar za vas. Ipak, ako vam je u životu bitno zdravlje, onda pre nego što započnete ovaj program ishrane treba da se posavetujete sa lekarom.

Iako se ova dijeta često naziva i bolnička dijeta, mala  je verovatnoća da ce neki lekar ili neki nutricionista da vam je preporuče.

Skoro svaka priča o zdravoj i pravilnoj ishrani bazira se na unosu raznovrsnih namirnica, a doručak je glavni obrok koji treba da ima najviše kalorija i da vam pruži dovoljno energije i hranjivih materija do kraja dana odnosno do sledećeg obroka. Teško da šolja kafe ili čaja i kockica šećera uopšte mogu da se nazovu obrokom, a kamoli da pruže išta hranjivo.

Pravilna ishrana uglavnom podrazumeava tri obroka dnevno i 2 užine. Dijete za mršavljenje uvek podrazumevaju odstupanja od ovih pravila, a ova dijeta je otišla u krajnost. Ona podrazumeva 3 obroka, koji se nekim danima svode na 2 obroka i napitak – kafu ili sok od ceđene pomorandže. 600 kalorija dnevno jedva da uopšte može da se nazove ishranom.

Treba da se osvrnemo i na tvrdnju da ova dijeta od 13 dana izaziva metabolički šok u organizmu i da posle toga telo 2 godine funkcionše po tom novoustaljenom metabolizmu. Želite li zaista da svojim organima priuštite takav šok? Evo kako da znate da ne unosite dovoljno kalorija.

Danska dijeta nije, i ne treba da bude, dugoročan režim ishrane. Ovako stroge i niskokalorične dijete nisu zdrave i uvek traju kratko. Ipak, one na neki način mogu da probude u vama svest o tome koliko se nezdravo hranite u svom svakodnevnom životu, koliko mnogo jedete i koje su vaše navike dovele do toga da nagomilate masne naslage. Postoji i bolji način da smanjite salo na stomaku.

Danska dijeta može biti teška, ali vredna lekcija o zdravlju i ishrani.

Obično se ovako stroge dijete prepisuju osobama koje su preterano gojazne, koje se otežano kreću i imaju druge zdravstvene probleme izazvane viškom kilograma. One se onda sprovode u bolničkim uslovima i pod stalnim nadzorom lekara. Zato često možemo da čujemo za ovu dijetu da je bolnička dijeta.

Da li mislite da je danska dijeta pravi izbor za vas, ili mislite da treba da date prednost nekoj manje strogoj i bolje izbalansiranoj dijeti? Ako ne znate odgovor, pitajte vašeg lekara.