Meteoropatija i kako se izboriti sa njom

Meteoropatija i kako se izboriti sa njom

Da li je meteoropatija zaista bolest ili obična umišljotina? Mišljenja su podeljena, ali onima koji imaju zdravstvene tegobe svaki put kad se menja vreme to nije neka uteha.

Da li vam puca glava od bolova kada se iznenada promeni vreme? Postajete loše raspoloženi, melanholični i razdražljivi kada je oblačno?

Možete misliti da je to samo slučajnost i retka manifestacija, a možda ste zapravo pravi meteoropata.

Šta je meteoropatija?

Još je Hipokrat 400 godina pre nove ere tvrdio da onaj ko želi da se bavi izučavanjam medicine mora da uzme u obzir i godišnja doba, temperaturne činjenica kao i kvalitet vode za piće – okolnosti u kojima živi pacijent. To ujedno znači da je smatrao postoji izvesni uticaj vremena na zdravlje.

Meteoropatija se drugim rečima može opisati kao bolest loših vremenskih prilika. Ogleda se u činjenici da mnogi ljudi,  usled promena vremena, osećaju blaže ili teže zdravstvene tegobe.

Prema nekim podacima, čak 30% ljudi su meteropate, a 80% ljudi tvrdi oseća promene u organizmu koje su posledica meteoroloških prilika.

Za razliku od onih koji osećaju samo blage promene, meteorpata će, baš kako naziv sugeriše, bukvalno patiti kada se iznenenada naoblači ili se desi bilo koja druga nagla promena vremena.  Koliko će to biti uobičajeno i prihvaćeno, u mnogome zavisi od predela u kojem živite.

Na nas najviše i utiču:

  •         vlažnost vazduha
  •         promene vazdušnog pritiska
  •         promene temperature vazduha,
  •         svetlost.

Tamo gde su ovakve promene češće, ima više osoba koje pate od ovog sindroma.

Ovakvih stanja smo svi svesni.

Prevelika toplota ili hladnoća čine da nam bude neprijatno, a onda nam ni raspoloženje nije najbolje.

Oblačni dani bez svetlosti  čine da i sami postanemo tmurni.

Vlažnost vazduha može da smeta osoba sa respiratornim problemima i da im oteža disanje.

Vazdušni pritisak i njegove promene utiču  na osobe koje boluju od srčanih oboljenja. Oni mogu osetiti ubrzan rad srca, aritmiju, promene u visini krvnog pritiska usled sužavanja ili širenja krvnih sudova. Promena vazdušnog pritiska , a posebno njegovo opadanje, utiču na to da se voda i vazduh u našem telu šire. Naše telo čini čak 80% vode i to nije zanemarljiv uticaj na organizam . Kod nekih ljudi proći će neprimećeno , a kod meteoropata može izazvati snažan osećaj napetosti i neprijatnosti.

uticaj vremena na zdravlje
uticaj vremena na zdravlje

Smatra se takođe da su elektromagnetni talasi sastavni deo promena vremena. Isti ti talasi u našem mozgu sprovode signale između neurona, stvaraju naše reakcije, utiču na naše raspoloženje. Tokom promene vremena, ovi vremenski elektromagnetni talasi utiču na hipotalamus. On upravlja radom mnogih delova mozga, kao što je recimo hipofiza koja je zadužena ta regulaciju brojnih  hormona, među kojima je i hormon sreće i dobrog raspoloženja.

Uticaj elektromagnetnih talasa i promena vremena je indirektan uticaj na naša osećanja i raspoloženje.  

Time se može objasniti i činjenica da u severnijim krajevima Zemljine kugle (gde je dan kraći i gde nema dovoljno Sunčeve svetlosti, temperatura je niska i vlažnost vazduha velika)  broj samoubistava dostiže najveći procenat. U Evropi po tom pitanju vodi Litvanija.

Simptomi meteoropatije

Da li ste i Vi meteoropata?

Da biste dobili odgovor na ovo pitanje potrebno je da znate ponešto o simptomima meteoropatije.

  •  Mentalni simptomi se ogledaju kroz promene raspoloženja, umor, pospanost, lošu koncentraciju, nesanicu, nervozu.
  • Fizički simptomi uključuju glavobolje, bolove u zglobovima, mučninu, bolove u mišićima ili u predelu nekih rana i povreda koje us zarasle.

Naučnici tvrde da meteoropatija najviše pogađa osobe srednjih godina, a posebno žene.

Žene su takođe sklonije depresiji i anksioznosti usled fluktuacije hormona u njihovom organizmu.

meteoropatija simptomi
Loše raspoloženje kao simptom meteoropatije

Simptomi meteoropatije javljaju se 24-48 sati pre neke promene vremena, a smanjuju se kada se meteorološke promene zaista i dese. Ukoliko sledi više promena uzastopno, simptomi koji se kasnije ispoljavaju nisu toliko jaki jer telo postepeno počinje da se prilagođava.

Posebno jako na organizam  mogu uticati nagle promene vremena koje su praćene pljuskovima i grmljavinom i velikom koncentracijom pozitvnih jona u vazduhu.

Da li je ste zaista meteoropata ili ste hipohondar?

Koliko puta ste čuli nekoga da se žali da ga boli glava, koleno, kičma ili bilo šta drugo i da posle toga konstatuje „Sigurno će se promeniti vreme?“ Verovatno dosta puta.

A koliko puta ste poverovali u to?

Verovatno ste mnogo češće pomislil da dotična osoba umišlja, bespotrebno se žali, izmišlja bolesti i da je pravi hipohondar. Samo pravi meteoropta može da razume ovakve ljude i shvati ih ozbiljno.

Mnogi naučnici smatraju da je meteopropatija bolest modernog doba i zato joj se ne pridaje dovoljan značaj, niti se ovakve tegobe shvataju dovoljno ozbiljno. Pretpostavlja se da je glavni uzrok što se broj meteoropata sve više povećava moderan način života – suviše vremena provedeno u sedenju u klimatizovanim uslovima i izbegavanje izlaganja organizma neprijatnostima, pa makar to bio i izlazak na kišu. Loše vremenske uslove preskačemo kada možemo, a ono što moramo, gledamo da završimo kolima, što manje se izlažući nemilosrdnom vremenu. Usled toga, sposobnost našeg tela da se prilagodi opada i otuda direktan uticaj vremena na zdravlje.

Na ovaj način propada i naš imunitet i sposobnost organizma da se prilagodi manje idealnim uslovim i izbori sa virusima.

Meteoropatiji su posebno podložne osobe koje pate od depresije i anksioznosti, a sve veća izloženost stresu i neizvesnosti u današnje vreme samo doprinose da se meteoropatija širi kao zaraza, iako nije zarazna.

Osobe koje su fizički aktivne i koje provode dosta vremena napolju manje su sklone meteoropatiji.

Kako sprečiti neprijatnosti

Biti meteoroata definitvno nije jednostavno iz dva razloga: Prvi je taj što vas mnogi ne shvataju ozbiljno, a drugi je činjenica da ne možete svojevoljno uticati na vremenske prilike.

meteoropata
Da li ste meteoropata?

Ipak, možete pratiti svoje stanje i uhvatiti neka pravila,  a možete i obratiti pažnju na savete koje vam daje biometeorolška prognoza.

Možete li onda barem sprečiti neprijatnosti?

Evo nekoliko saveta:

  • Nabavite čajeve koji smiruju živce i opuštaju mišiće. Lavanda je zakon na ovom polju, a pomoći će i kantarion, kamilica i  glog.
  • Bavite se fizičkom  aktivnošću i izađite iz kuće ponekad i po lošem vremenu. Sneg i kiša neće vas otopiti! Naučite da  volite loše vreme i nađite neki način da uživate u njemu.
  • Nemojte praviti drastične razlike u temeparaturi u prostoru u kojem boravite u odnosu na onu napolju. Pokušajte da držite sobnu temperaturu na 20 stepeni, pa i malo više ako je napolju nenormalno toplo.
  • Istrenirajte telo ne temperaturne razlike. Posetite saunu ili pregurajte topao dan bez klime, praktikujte povremeno tuširanje naizmenično toplom pa hladnom vodom.

Prirodni načini da se izborite sa meteoropatijom

Prirodne pojave najbolje je lečiti na prirodan načinm,  zar ne? Evo nekih prirodnih tretmana koji će vam pomoći da se izborite sa svim onim simptomima od kojh jedan meteoropata može da  boluje.

Glavobolja i vrtoglavica

Glavobolja usled promene vremena nastaje kao posledica sužavanja ili širenja krvnih sudova , što sve zavisi od promene vazdušnog pritiska, ali i od temperature vazduha. Onda kada vas boli glava, nemir i razdražljivost su zagarantovani.

Šta vam preostaje?

Čini se da je najbolje pokoriti se želji i potrebi organizma u tom trenutku – odspavati partiju i pustiti telo da se odmori.

Ipak, nismo uvek u toj situaciji.  Recimo onda kada smo na poslu ne možemo sebi dozvoliti spavanje, a vreme vas nemilosrdno boli. U tom slučaju nam može pomoći čaj od matičnjaka ili utrljavanje eteričnog ulja lavande koje opušta i smanjuje napetost i glavobolju u isti mah.

Ponekad je dovoljno piti dosta vode i omogučiti telu da se klimatizuje na taj način. Ukoliko to ne pomaže, a često na ovaj način reagujete na meterološke uslove, imajte pri ruci lek protiv bolova.

Vežbajte. Ubrzajte protok krvi kroz telo i omogućite bolju cirkulaciju krvi do glave. Verujte, pomaže!

Nervoza i loše raspoloženje

Najbolji prirodan način da se rešite nervoze, a pri tom ostanete budni, jeste čaj od matičnjaka , kantariona ili gloga.

Pored toga, dobar izbor je i crna čokolada. Jedan od načina na koji ona deluje jeste – uživanje. Na taj način stimulišete hormon sreće i zadovoljstva , smanjuje se nivo hormona stresa i podiže vaše raspoloženje.

To je zapravo samo jedan od načina da uživate tokom loših dana i da ih prigrlite kao nešto normalno i rešite se meteoropatije.

Napravite sebi neki omiljeni kišni ritual – pevajte, plešite, pojedite sladoled zašto da ne, i činite stvari koje vas usrećuju.

Loša koncentracija i umor

Protiv ovih problema dobar je sibisrki zen sen i ovas koji daje snagu iscrpljenom organizmu. Ovo je najbolje kada stanje umora potraje.

Za brže poboljšanje koncentracije i energije najbolje je da popijete kafu ili neki energetski napitak ili se jednostavno odmorite!

Srčani problemi i krvni pritisak

Ukoliko ste praćenjem svog stanja ustanovili da ste meteorpata i da redovno imate visok krvni pritisak u takvim situacijama, onda vam od  koristi mogu biti beli luk, crni luk, sok od paradajza.

Naravno, veoma je važno da generalno pazite na svoje zdravlje i zdravlje srca i krvnih sudova, jer samo zdrav organizam može dobro da se prilagodi promenama. Jedite više svežeg voća i povrća, hranu bogatu magnezijumom i omega 3 masnim kiselinama.

Za nizak krvni  pritisak, onaj koji je vrlo čest uzrok meteoropatskih migrena, probajte čaj od ruzmarina, kafu, sok od cvekle ili pojedite neku slaniju hranu.

Bolovi u zglobovima

Ovi  bolovi se uglavnom javljaju onda kada ste imalu neku povredu koja na promene u vremenskim prilikama prosto poludi. Najčešće po tome možete predosetiti da dolazi oluja, hladan talas ili neka druga promena.

A kako pomoći sebi?

Napravite ulje za masažu od lista oraha i maslinovog ulja. Listovi se iseckaju i potope u maslinovo ulje i drže 30 dana na toplom mestu. Ovo mažete na zglobove ili bolna mesta kada vidite da se naoblačilo ili ste čuli da biometeorološka prognoza neće biti povoljna za vas.

Nemate spremno ovo ulje a potreban vam je lek?

 Probajte obloge od kupusa. Isecite onaj središnji deo lista i stavite ostatak na zglobove i prekrijte krpom. Možete tome dodati malo rakije ili ricinusovog ulja.

U  međuvremenu, trudite se da ojačate  zglobove ishranom koja je bogata kalcijumom. Recimo, navalite na mlečne proizvode.

Respiratorni problemi

Ukoliko ste meteoropata koji na vremenske promene reaguje respiratornim problemima ili imate astmu, mogu vam pomoći prirodni lekovi za otvaranje disajnih puteva,kao što su beli slez ili majčina dušica.

Osim toga, pijte dosta vode kako bi sluz koja zatvara disajne puteve ostala retka.

Možete se i inhalirati i otvoriti disajne puteve  sa kamilicom, majčinom dušicom,  nanom, žalfijom.

Ukoliko imate dijagnostifikovanu astmu, uzimajte redovno svoju terapiju.

Meteoropatija možda i jeste bolest savremenog doba, nedostatka kretanja i boravka napolju. U suštini, ovakav stil života, pa još začinjen stresom, znatno smanjuje otpornost našeg organizma i postajemo osetljivi na sve promene, pa i na ove vremenske.

Biti meteoropata je stanje uzrokovano načinom života.

Pravilna ishrana, redovna fizička aktivnost ,više vremena u prirodi, više vremena za stvari koje nas čine srećnim i pozitivan stav prema životu, mogu doneti Sunce čak i kada je kiša.

Ipak, moramo priznati da meteoropatija nije umišljena. Vreme definitvno ima uticaj na naše zdravlje i raspoloženje. Možemo pokušati da promenimo sebe, ali ne i vreme.

U svakom slučaju, onda kada krenete negde i kada vam se komšinica požali da je boli glava jer će se sigurno promeniti vreme, nemojte je odmah dati etiketu sujeverne žene i hipohondra. Obratite pažnju na ono što vam govori. Možda ćete na osnovu toga znati treba li da se vratite po kišobran.