I ne samo što će vaša koža vidno biti iziritirana, već svaki sastojak kreme koji koristite velikom brzinom stiže u vaš krvotok.
Zato je važno da sledeći put, pre nego se odlučite da kupite neku kremu, dobro razmislite da li je u pitanju prirodna krema ili ne.
Da biste što bolje razumeli važnost prirodne kozmetike, detaljno objašnjavamo za vas sve sastojke koji se najčešće nalaze u proizvodima za kožu i kosu, kako biste sledeći put znali da li ćete kremu sa takvim sastojkom i kupiti.

Parabeni u kozmetici
Parabeni su vrsta konzervanasa koji imaju široku primenu, pa se tako mogu koristiti u hrani, lekovima, kozmetici i farmaceutskim proizvodima.
Mikrobiološka kontaminacija (bakterije i gljivice) svih kozmetičkih proizvoda predstavlja veliki rizik za korisnika. Jedan od takvih primera je i infekcija očiju, upravo nakon korišćenja kozmetike koja nije bila adekvatno „konzervisana“. Dakle, jasno vam je da parabeni deluju i na dugotrajniju stabilnost kozmetičkog proizvoda.
Parabene koje ćete često videti na spisku sastojaka kozmetičkih proizvoda su propil-paraben, metil-paraben, izobutil-paraben, etil-paraben i dr.
Uprkos svemu što smo spomenuli, o parabenima se već duže vreme polemiše na svetskom nivou, kao veoma štetnom sastojku.
Upravo, najvažnije pitanje jeste koliki je rizik koji ima na reproduktivno zdravlje, kao i druge sisteme. Urađena su brojna toksikološka istraživanja, koja su direktno dovela u vezu parabene sa razvojem karcinoma dojke.
Drugi deo istraživanja bavio se kontinuitetom i dužinom korišćenja jednog proizvoda koji u sebi sadrži paraben – šta se tada dešava u organizmu.
Usled višegodišnje primene, postoje negativna dejstva na reprodukciju kod muškaraca i rizik od nastanka malignog melanoma, sve zbog stimulacije estrogena.
Određenim brojem istraživanja došlo se i do podataka da parabeni uzrokuju određene promene i upale kože.
Parabeni se veoma često svrstavaju u grupu sa ftalatima, koji su u direktnoj vezi sa velikim brojem ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su neplodnost, gojaznost, astma i alergija, čak i karcinom dojke.
Međutim, parabeni se i dalje koriste u kozmetici, jer ne postoji i nije propisan zakon po kom bi se ovaj sastojak zabranio.
Upravo, zbog svega navedenog mnogobrojna udruženja potrošača širom sveta, bore se i apeluju na to da se zabrane parabeni u kozmetici, posebno da ne koriste mala deca koja imaju nerazvijen imunološki sistem kože do treće godine života.
U Evropi su počele da se dešavaju promene upravo da se ubrza donošenje zakona koji će zabraniti parabene u kozmetici za decu do 3 godine života.
Danska je najbolji primer za to, a šanse su da će i Francuska izglasati takvu regulativu. Srbija još uvek nije uvela ni jedan zakon u vezi sa štetnim sastojcima.
Još uvek mislite kako su štetni sastojci u kozmetici samo prazna priča?
Dobro, idemo onda dalje.
Sulfati u kozmetici
Sulfati su čest sastojak u mnogim kozmetičkim proizvodima, na prvom mestu šamponima i balzamima za kosu. Sulfati isušuju kožu i iritiraju je, a može da se pojavi i ekcem. Osim u šamponima, najčešće se nalaze u kupkama, kremama za lice i losionima.
Šta su sulfati?
Sulfati su dodatak kozmetičkim proizvodima koji najčešće prave penu, kod šampona i sapuna. Najčešći sulfati su natrijum lauril eter sulfat (SLES), sodium coco sulfate i natrijum lauril sulfat (SLS), koji se nalaze u većini šampona i balzama za kosu.
SLS (u maloj koncentraciji) ima „nisku opasnost“ prema bazi podataka Deep Cosmetics, dok je u većoj koncentraciji povezan sa iritacijom kože.
U velikom broju istraživanja koja su se bavila time koliko su sulfati štetni, upravo je fokus bio na koncentracijama ovog sastojka.