Šta sve slabost organizma može da znači i kako se boriti protiv nje?

Šta sve slabost organizma može da znači i kako se boriti protiv nje?

Ukoliko osećate slabost organizma, a niste sigurni šta to znači za vaš organizam, mi vam držimo leđa. Saznajte šta vam se dešava i kako da ojačate.

Ma koliko da funkcioniše na neverovatne načine, naš organizam nije idealna mašina. To znači da će s vremena na vreme umeti da zakaže, i to iz najrazličitijih razloga. Posledice mogu biti bolesti, ili opšta slabost organizma.

Kada se radi o slabosti organizma, gotovo da je sigurno reći da su je svi nekada iskusili. Onda kada preopteretimo svoje telo, umor i slabost su logične posledice.

Slabost organizma najčešće mešamo sa malaksalošću, no ona može biti i pokazatelj nekih drugih problema u organizmu.

Iako se ne tretira kao ozbiljan zdravstveni problem, slabost organizma može vam otežati život utoliko što nećete imati ni volje ni snage za svakodnevne aktivnosti. Umor i konstantna pospanost često idu u paketu sa gubitkom apetita, a pritom vam može biti teško da se koncentrišete ili čak i da spavate, iako ste umorni.

Na šta vas sve upozorava slabost organizma i kako da je prevaziđete govorimo u ovom tekstu.

Šta je to slabost organizma i koji su joj uzroci?

Pre svega, šta spada u slabost organizma?

Slabost je svako stanje u kojem se osećate kao da vam je potreban veći napor da obavljate obične, svakodnevne aktivnosti ili da vam ponestaje fizičke snage. Obično je prati osećaj letargije, te opšte nezainteresovanosti i odsutnosti.

Da se razumemo, osećati se umorno s vremena na vreme nije ništa čudno. Ako uzmemo u obzir kojim se ritmom danas živi, slabost organizma mu dođe kao nešto što dobijete gratis. Međutim, ukoliko ovaj osećaj ne prolazi, ili se javi kod osoba koje su mlade, zdrave i inače jake, slabost organizma može biti signal za ozbiljnije probleme.

Što se tiče uzroka slabosti organizma, oni mogu biti najrazličitije prirode. U većini slučajeva, ipak, radi se o padu imuniteta.

Onda kada je naš imuni sistem uzdrman, organizam automatski troši više energije kako bi nadomestio imunu funkciju i ponovo uspostavio red. Kao rezultat, vama ponestaje energije za svakodnevne aktivnosti.

Zaključak je, dakle, da sve ono što doprinosi padu imuniteta, dovodi i do slabljenja organizma. Tako telo najčešće slabi kada mu nedostaju nutrijenti, pre svih vitamini bitni za imunitet kakav je B12. Slabljenje organizma izaziva i nedostatak sna, te loše životne navike.

Još neki uzroci slabljenja organizma su i:

  • grip i prehlada (ili druge virusne infekcije)
  • hormonski disbalans
  • sporedni efekti usled terapije određenim lekovima
  • anemija
  • jači odliv tokom menstruacije
  • tup bol u mišićima
  • depresija ili anksioznost.

Ozbiljnija oboljenja na koja može upućivati slabost organizma koja predugo traje mogu biti poremećaj funkcije štitne žlezde, srčana oboljenja, dijabetes, povrede mišića ili nerava itd.

Iako su ovo ozbiljna stanja, ona se mogu lečiti i kontrolisati. Međutim, ukoliko osetite naglu slabost, hitno se obratite lekaru.

Slabost i malaksalost: sličnosti i razlike

U principu, svi mi ove termine koristimo na smenu. Drugim rečima, za većinu nas slabost organizma i malaksalost su isto. Međutim, da li je to tako?

Pre svega, bitno je reći da ni slabost ni malaksalost sami po sebi nisu bolesti, već simptomi koji se mogu odnositi na različita oboljenja u zavisnosti od toga koji ih simptomi prate.

Osnovna razlika je u tome što je malaksalost najčešće kratkotrajna, dok se slabost može zadržati i duži period.

Iako se manifestuju tako što se osećate umorno i iscrpljeno, malaksalost ili umor najčešće nastaje nakon neke fizičke aktivnosti koja vas je iscrpla, ili onda kada patite od neke virusne infekcije.

Slabost organizma upozorava vas da vašem organizmu nešto suštinski fali, bilo da su to minerali (najčešće cink, magnezijum ili kalijum), vitamini, jak imunitet ili pravilan rad štitne žlezde.

Opšta slabost organizma i njeni simptomi

Već smo rekli da je slabost organizma sama po sebi simptom, ovo stanje se može dalje raščlaniti na manje simptome. Pored toga, postoje i simptomi gotovo uvek idu uz ovakvu opštu slabost, a koji najčešće ukazuju na to da ste malo zapostavili svoj organizam.

Na šta, onda, treba da obratite pažnju kako biste znali da osećate više od trenutnog umora?

Slabost mišića

Opšta slabost organizma najčešće se u narodu opisuje kao osećaj da vas je nešto pregazilo. Konkretan bol se ne javlja u pojedinačnim delovima tela, već je više onako blago prisutan u mišićima jednako. Baš kao kada bolujete od gripa ili prehlade, ili pak stomačnog virusa.

Slabost možete osetiti i u pojedinačnim delovima tela, pre svega u mišićima ruku ili nogu, na primer. Ona će se manifestovati kao drhtanje ili grčevi u mišićima, u zavisnosti od toga koliko je slučaj ozbiljan. Ponekad, može vam biti otežano i kretanje.

Vrtoglavica i slabost

slabost i vrtoglavica

Onda kada se slabost organizma javi u kombinaciji sa vrtoglavicom, to bi mogao biti signal da vam je stanje ozbiljnije.

Najčešće će se ovaj osećaj javiti ako vam je imunitet skoro potpuno pao, a organizam je pod jakim udarom virusa i bakterija. Vrtoglavica koja prati slabost je česta pojava i prvih nekoliko dana gripa i prehlade.

Takođe, ovi simptomi u kombinaciji mogu značiti i da patite od anemije, pa bi trebalo da poboljšate svoju krvnu sliku. U većini slučajeva, ovo znači da vam fale osnovni nutrijenti poput magnezijuma, gvožđa, cinka i kalijuma.

Preznojavanje i slabost

Ova dva simptoma mogu se pojaviti zajedno najčešće onda kada su simptomi gripa i prehlade na vrhuncu.

Pojačano znojenje i preznojavanje u velikom broju slučajeva upućuje na povišenu temperaturu u organizmu. Kada temperatura tela skoči, to znači i da su se antitela i leukociti aktivirali, te da se telo aktivno bori protiv bolesti.

Ukoliko se, pak, preznojavanje i slabost jave u kombinaciji sa vrtoglavicom, to može značiti da se pacijent nalazi pred srčanim udarom. Ovi simptomi najčešće označavaju prve stadijume infarkta, nakon kojih nastupa otežano disanje, bolovi u grudima, a ponekad i zamagljen vid, otežan govor i opšta zbunjenost.

Slabost u nogama

Ponekad, slabost možete osetiti i u pojedinim delovima tela, a čest je slučaj da su u pitanju noge. Osećaj se opisuje kao da vam klecaju kolena i da vas izdaju noge, kao da niste sposobni da na njima ponesete svoju težinu.

Sad, treba reći da se ovaj osećaj može javiti i zbog iscrpljenosti, naročito ako se bavite poslom koji od vas zahteva da dugo stojite. Slabost u nogama može se javiti i iz istih razloga kao i generalna slabost organizma, samo što se manifestuje u jednom određenom delu tela.

Često će biti slučaj da vam se sistem oslabljen i da treba da poradite na jačanju imuniteta. Međutim, slabost u nogama može da znači i nešto drugo.

Onda kada je slabost u nogama neprestani osećaj sa kojim živite, a prate ga osećaj nestabilnosti, stezanja u grudima ili zamagljen vid, moguće je da patite od anksioznosti.

Osećaj slabosti može se javiti u celim nogama, može se seliti sa mišića na mišiće, a i trajanje će se menjati od slučaja do slučaja. Možete je osećati tek nekoliko trenutaka, par sati ili pak na neodređeno vreme.

Često se ljudima koji pate od ove bolesti dešava da iskuse panični napad koji podrazumeva sledeće simptome:

  • slabost u nogama
  • suženje vidnog polja
  • vrtoglavica
  • preznojavanje
  • lupanje srca (puls ume i da se duplira)
  • gušenje
  • drhtanje mišića ili grčevi.

Neretko se dešava da osobe koje pate od anksioznosti slabost organizma protumače kao simptom ozbiljnog fizičkog oboljenja poput Parkinsonove bolesti, multiple skleroze ili Lu Gerigove bolesti. Međutim, priroda oboljenja je potpuno drugačija.

Anksioznost se svrstava u mentalne bolesti, ali ima itekako fizičnu manifestaciju. Razlog tome leži u reakciji na stres koja je inače normalna funkcija organizma.

Međutim, kada funkcioniše normalno, ona se aktivira samo u ekstremno stresnim situacijama i šalje hormone stresa (pre svih kortizol) u krvotok. Oni potom putuju do mišića i na neki način im signaliziraju da treba da se bore sa stresnom situacijom.

Iznenadna količina krvi i hormona može učiniti da se javi osećaj slabosti iako, tehnički, vi niste fizički slabi. Otud onaj osećaj da vam se odseku noge kad se uplašite, na primer.

Situacija se komplikuje kod anksioznosti jer se telo gotovo neprestano nalazi pod stresom (neretko iracionalnim), pa je slabost u mišićima logična posledica takvog produženog prisustva kortizola u mišićima.

Slabost u rukama

I u ovom slučaju, kao i u prethodnom, slabost može biti posledica različitih faktora. No, iako se ovaj simptom javlja i kod anksioznosti i depresije (čak i u prvoj fazi bipolarnog poremećaja), on je u praksi češće vezan za nešto drugo.

Prvo i osnovno što može uzrokovati slabost u rukama su iscrpljenost i slab imunitet. Ukoliko neredovno spavate, loše se hranite, a pritom radite i pod stresom ste, ovaj simptom biće reakcija vašeg tela koja treba da vam poruči da ste preterali.

Pored toga, slabost u rukama i vratu, tačnije u mišićima ovog područja, može biti i simptom dekondicioniranja. Ova pojava javlja se najčešće kod ljudi koji, zbog posla a i inače, imaju smanjenu fizičku aktivnost. Ukoliko predugo sedite (naročito za kompjuterom) i to u mahom neprirodnom položaju (ruke u polupodignutom položaju, kao na primer za kancelarijskim stolom ili tastaturom), može doći do promena u držanju i tonusu mišića.

Svaka ovakva promena gotovo uvek ima slabost u rukama kao posledicu.

Ne možemo da kažemo da je ovaj osećaj normalan, ali ukoliko je blag i javlja se s vremena na vreme, nije znak ozbiljnijeg oboljenja. Međutim, hronična slabost u rukama koja je praćena bolom ili ograničenim pokretima treba da vas upozori da je moguće nekakvo nervno oštećenje. U tom slučaju se obavezno obratite lekaru.

opsta slabost organizma

Šta vi možete da uradite da se izborite protiv slabosti organizma?

Za početak, ono što treba da radite sve i da ne osećate slabost ‒ da vodite računa o sebi.

Organizmu je potrebno da mu stalno obezbeđujete nutrijente, odmor i da ste fizički aktivni kako bi pravilno funkcionisao. U svemu ovome, najpre ciljamo na jačanje imuniteta. Kada se uzme u obzir da je slab imunitet najčešći uzrok opšte slabosti organizma, onda je računica poprilično jasna.

Zato se, kada osetite ovaj simptom, najpre treba upoznati sa načinima da podstaknete svoj imunitet kako bi se vratio u optimalnu formu. To možete uraditi:

  • tako što ćete pojačati unos hrane koja jača imunitet
  • tako što ćete svom telu pružiti dovoljno sna i odmora
  • tako što ćete biti fizički aktivni
  • tako što ćete u ishranu uključiti neke suplemente ili sirupe za imunitet koji vam čuvaju leđa kada ne stignete da obavite ovo prethodno.

Veoma je bitno i da dosta vremena provodite na svežem vazduhu, ali i da se rešite štetnih navika. A ako tražite najlakši korak do jačanja organizma, kud ćete jednostavnije od hidratacije. Dovoljan unos tečnosti, pre svega vode, je odličan početak da krenete u borbu protiv slabosti organizma.

Hrana koja vam pomaže da prevaziđete slabost organizma

Praktično da ne postoji bolji načina da se brinete o zdravlju svog organizma od pravilne ishrane. Svi mi to znamo, a opet, tako često u sebe unosimo i onu hranu za koju znamo da nam ne donosi ništa dobro.

Premda bi najbolje bilo da temeljno korigujete svoj režim ishrane ne biste li pobedili slabost organizma, postoji i prečica. Pojedine namirnice bogate su sastojcima koji su prava mala doza energije neophodna vašem organizmu da pobedi slabost.

  • Za početak, pojačajte unos mleka u organizam. Mleko sadrži pregršt vitamina B, čiji nedostatak najčešće izaziva slabost u mišićima. Pored vitamina B, mleko sadrži i vitamin D, cink i kalcijum, koji jačaju i kosti i mišiće, ali i imunitet.Odličan lek za slabost organizma je toplo mleko u koje ste umešali kašičicu meda, još jednog sastojka koji je odličan za jačanje imuniteta. Ukoliko je, pak, uzrok slabosti gubitak krvi, možete oporaviti organizam tako što ćete razmutiti jednu kašičicu otopljenog putera u čaši toplog mleka.
  • Još jedna namirnica životinjskog porekla koja je dobra za jačanje su jaja. Jaja su prepuna gotovo svega što je vašem organizmu potrebno ‒ ona imaju puno proteina, vitamina A, gvožđa, folne kiseline, i drugih.Ukoliko želite jak organizam potrudite se da jedete jedno jaje dnevno, najbolje za doručak. Jaja gotovo da ne gube svoje nutrijente kada se pripremaju na različite načine, pa ih možete jesti kuvana, pržena, kao omlet ili omlet, već po sopstvenom ukusu.
  • Ukoliko želite da se rešite slabosti organizma što pre, jedite i banane. U njima ima puno voćnih šećera (fruktoze i glukoze) koji su odličan prirodni izvor energije. Što je najbolje, deluju gotovo trenutno.U njima ima i dosta kalijuma i vlakana koji su zaduženi za pravilno funkcionisanje organizma, a pre svega kako bi se kontrolisao nivo šećera u krvi. Šećer je jedan od glavnih neprijatelja jakog imuniteta, pa samim tim i jedan od uzorka slabosti organizma.Banane su jednako dobre i za reševanje slabosti i za njenu prevenciju. Jedna do dve banane dnevno mogu rešiti vaš problem. Za jačanje organizma naročito je dobro da dvaput dnevno pojedete po jednu zrelu bananu sa kašikom meda.
  • Još jedan branitelj organizma je i badem. U bademu ima vitamina E i magnezijuma koji su zaduženi za dozu energije koja je neophodna našem imunitetu. Naročito magnezijum igra važnu ulogu u procesuiranju proteina, masti i ugljenih hidrata iz kojih organizam crpi energiju.

Prirodni lek za slabost orgnizma možete napraviti uz pomoć badema, smokvi i suvog grožđa. Sve njih treba da potopite u vodu i ostavite da odstoji preko noći. Ujutru sve to treba da pojedete sve i da popijete tu vodu.Štaviše, bademi (naročito pečeni) mogu biti vaša energetska grickalica jer oni mogu obezbediti organizmu trenutni nalet energije kad god osetite slabost.

  • Još jedno korisno voće je mango koji je prava riznica antioksidanata koji pokreću imunitet, pre svega vitamina i minerala. U mangu ima puno kalijuma, magnezijuma, gvožđa, bakra ali i vlakana.Mango naročito pomaže u slučaju da je slabost izazvana anemijom jer gvožđe koje on sadrži podstiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca, tj. eritrocita u organizmu. Mango možete jesti ili piti kao sok, a u kombinaciji sa medom i šafranom pomaže organizmu da ojača nakon što je izgubio dosta krvi.
  • Za slabost je odlično jesti i jagode. U njima ima puno vitamina C koji je, kako znamo, glavni pokretač jakog imuniteta. Osim njega, u jagodama ima i mangana i vlakana. Mangan jača kosti i utiče na stvaranje enzima koji su ključni za zdrav i brz metabolizam.Sok od jagode je odličan eliksir koji vam vraća snagu kad god se osetite iscrpljeno i slabo. Za još bolji efekat, jagode možete jesti i sa drugim voćem, ali šlag izbegavajte dok ipak malo ne ojačate organizam.